Pojmovi “dogma” i Evropska unija su prirodniji nekim drugim mjestima, a ne glavnom gradu Austrije. Dogma je riječ grčkog porijekla i uglavnom se prevodi kao princip, ali je bukvalni prevod daleko bliži suštini – “ono što neko smatra istinom” i kada iskoristimo taj termin, pomislimo na hrišćansku dogmu i religioznu zatvorenost prema onome što se krije u svetim knjigama. Ispitujući osnove metafizike u svojoj “Kritici čistog uma”, Imanuel Kant navodi dogmatizam, po kom um pokušava…
"Bečka dogma Evropske Unije"Category: Filozofija
Tekst nastao kao sublimacija razgovora koji su u praćem programu Barskog ljetopisa pod nazivom „Javno čitanje“ vodili Anton Markoč, doktor filozofije, Srdan Kosović, glavni urednik portala „Vijesti“ i ja. Apsurd je rođen u sukobu između ljudske potrebe i nerazumne tišine svijeta -Albert Kami, Mit o Sizifu Apsurd kao centralno pitanje je najbolje postavljen u čuvenom eseju Alberta Kamija „Mit o Sizifu“. U njemu se pitanje apsurda, besmisla postavlja kao ključno – ako ne mogu da…
"O apsurdu"
Nema čovjeka u Crnoj Gori koji ne reaguje na pominjanje „identitetskih pitanja“. Neke prođu žmarci, stresu se od nervoze zbog priče za koju smatraju da im je oduzela mnogo više nego što je ikome dala, dok se većina oduševljeno baca u vatru rasprava, neki iz ubjeđenja, mnogi iz koristi. Ova pitanja obuhvataju teme nacionalne pripadnosti, osjećanja prema himni, crkvi, jeziku. Naravno, kada se o njima govori, malo ko, ili zapravo niko, nije spreman da spomene…
"Identitetska pitanja"
Prošlo je više od trideset godina od kako je Branimir Džoni Štulić sa svojom grupom Azra izdao legendarni dupli album „Filigranski pločnici“. Mnoge pjesme i dalje važe za hitove, ali što je još važnije, tekstovi mnogih od njih (kao što su i prethodni album „Sunčana strana ulice“ i sledeći „Kad fazani lete“) oslikavaju naše društvo, kakvo je bilo tada, ali i kakvo je dana ali i tjeraju na razmišljanje o nekim mnogo dubljim problemima. Naslov…
"Ako želiš da saznaš, pristani na sve"
Balkanskim narodima se često spočitava da kod njih ima „previše istorije“ i da se njom pretjerano zamaramo, tako da ne čudi količina interesovanja koju svako malo dobije neka vijest vezana za reviziju događaja koji su doveli do početka Prvog Svjetskog Rata. Ipak, svjedoci smo toga da nismo samo mi toliko zainteresovani, ili da iskoristim bolji izraz, opterećeni tim problemom obzirom da predlozi revizije dolaze prije svega od Njemaca i nekih krugova anglosaksonskih akademika dok imamo…
"Da li pobjednici uvijek pišu istoriju?"
Opšte je priznato da naša sjećanja, naša iskustva, igraju veliku ulogu u kreaciji onoga što je naša ličnost danas. Važnost gena nije sporna, ali često oni predstavljaju samo grubu građu koja se tokom života formira kroz obrazovanje, odrastanje, informisanje, kroz iskustva. Zato i ne čudi borba svakog starijeg čovjeka za svoja sjećanja, jer to je u suštini borba sa goli život. Naša sjećanja i naša iskustva su zapravo temelj naše ličnosti, suština onoga što smo…
"Mehanizam mišljenja"
Ako postoji nešto specifično za period od sredine osamnaestog vijeka do danas, nešto zajedničko čitavoj ljudskoj rasi, onda je to sigurno težnja za grupisanjem, za pripadanjem, za kolektivom. Pogrešno bi bilo reći da kolektivnog duha nije bilo ranije (naročito kroz organizovanu religiju), ali je težnja za njim bila nešto drukčija. Pretpostavljam da je uzrok tome veća obrazovanost i bolje shvatanje veličine svijeta. To obrazovanje je od prvih prosvetiteljskih težnji do savremenog apsolutno povezanog društva putem…
"Dvadeset prvi vijek – post ideološko doba"
Čudan je čovjek zaista! Kada se krene sa takvom rečenicom, put nas može dovesti do hiljadu tema, od kojih je svaka za sebe posebna, vrijedna i interesantna. Smatram da je najčudnije u čovjeku ono koliko ne zna, niti želi da sazna šta zapravo on jeste. Spremni smo da istražimo svaku moguću daljinu i dubinu, a da ne dotaknemo ni nokat od onoga što sami jesmo. Čak bi i ova ljubav ka neznanju imala neku svoju…
"Percepcija reda i haosa"
Jedna od glavnih priča Starog Zavjeta je ona o Avramu, ocu jevrejskog naroda, ali i duhovnom ocu svih hrišćana i muslimana. Ne kaže se slučajno da nije bilo Avrama, ne bi bilo ni Isaka, ni Jakova, ni Mojsija, ni Davida, tj. nikad ne bi ni počela čitava loza vjerskih vođa koji su oblikovali istoriju jevrejskog naroda. Iz tog istog naroda su nastali hrišćanstvo i islam, tako da istorija makar 2/3 svjetske populacije vuče korijen iz…
"Priča o tri Avrama"
Čitave godine, prije svega u Crnoj Gori, ali i u regionu, obilježava se dvjesta godina od rođenja Petra Drugog Petrović Njegoša, vladike čuvenijeg po literalnom i filozofskog radu nego po vođenju države. Zahvaljujući medijima, političarima i još mnogima koji o Njegošu ne znaju puno, čitava priča oko obilježavanja rođenja vladike se svela na lakrdiju, prepucavanja i glorifikaciju sopstvenog imena uz navodno slavljenje jednog pjesnika i filozofa. Naravno, treba biti objektivan i reći da je bilo…
"Dvjesta godina od rođenja Kjerkegora"
U istoriji, opijumskim ratovima se naziva više sukoba koji su se odigrali između Kine i zapadnih zemalja tokom sredine devetnaestog vijeka, ali naslov koji sam odabrao za ovaj tekst ne potiče odatle. Da bih objasnio zašto sam izabrao takav naslov moram se pozvati na čuvenu i često upotrebljavanu misao Karla Marksa: „Religija je opijum za narod“. Interesantno je da je Marks ovu misao sročio za djelo koje nikad nije objavljeno „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“,…
"Opijumski ratovi"