Slobodu je lako izgubiti

Sloboda je apstraktni koncept koji je ujedinjavao mislioce, državnike ali i običan narod kroz milenijume. Malo ko je znao šta „sloboda“ zapravo jeste ali znali smo da je to ono što želimo. U suštini, sloboda je ono što je čovjek imao u prirodnom, pred-državnom stanju, kada je u prvim zajednicama mogao da lovi gdje hoće, da uzima šta mu se svidi, nikome nije morao plaćati dažbine, ali istovremeno je stalno brinuo za svoju ličnu sigurnost…

"Slobodu je lako izgubiti"

Pojedinac, mediji i država – udruženi u spirali nasilja

Posezanje za aktuelnim temama često implicira da autor nema dovoljno imaginacije da se posveti nekim važnijim, iako, naoko, apstraktnijim problemima. S druge strane, nekad je aktuelnost upravo ono čime se moramo baviti, zato što iza tih neposrednih događaja stoje duboko skrivene, a važne poruke o društvu u cjelini, a nekad i o čovjeku uopšte. Smatram da ovdje imamo jedan takav slučaj. U petak uveče, na fudbalskoj utakmici kvalifikacija između Crne Gore i Rusije, došlo je…

"Pojedinac, mediji i država – udruženi u spirali nasilja"

Crnogorska parada, dva dana kasnije

Ovaj događaj zaslužuje svoj tekst jer je vrlo indikativan za društvo u cjelini. Dobar dio komentatora prve crnogorske gej parade, održane u Budvi 24-tog jula, želi da istakne da je sam događaj epohalan i da poslije njega više ništa nije isto. Moje mišljenje je tu sasvim suprotno, ne mislim da se išta promjenilo i da je taj događaj išta donio crnogorskoj populaciji (i gej i strejt) ali da je jako dobar da prikaže mnoge aspekte…

"Crnogorska parada, dva dana kasnije"

Poglavlje 26

Tekstovi koje pišem obično imamo opšte, nerijetko i potpuno apstraktne teme. Danas želim da budem sebi suprotnost, da budem praktičan. Tema kojom želim da se bavim je obrazovanje. Naziv nije slučajno izabran obzirom da je pomenuto poglavlje u našim pregovorima za članstvo vezano za pitanja obrazovanja i kulture. U našoj javnosti se mnogo češće spominju ona pod brojem 23 i 24 zato što za svoju temu imaju borbu protiv kriminala i korupcije. Ipak, kriminala i…

"Poglavlje 26"

Država na pola

Reći da država u kojoj živimo ne može da se smatra cjelinom nije neka naročita mudrost. O tome govore ogromne podjele, one na bogate i siromašne, one po naciji, religiji, jeziku ali i one banalne koje samo pokazuju da je struktura podjela vještački utrta. Ove poslednje su: podjela su ona na dvije akademije od kojih ni jedna ne ostvaruje nikakav akademski učinak, podjela na dva i više saveza u raznim sportovima i naravno najsmješnija od…

"Država na pola"

Opijumski ratovi

U istoriji, opijumskim ratovima se naziva više sukoba koji su se odigrali između Kine i zapadnih zemalja tokom sredine devetnaestog vijeka, ali naslov koji sam odabrao za ovaj tekst ne potiče odatle. Da bih objasnio zašto sam izabrao takav naslov moram se pozvati na čuvenu i često upotrebljavanu misao Karla Marksa: „Religija je opijum za narod“. Interesantno je da je Marks ovu misao sročio za djelo koje nikad nije objavljeno „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“,…

"Opijumski ratovi"

Kinšasa

Kinšasa je glavni i najveći grad Demokratske Republike Kongo. Kada je osnovana, zvala se Leopoldvil i predstavljala je centar iz kojeg su kolonizacijske vlasti Belgije tokom devetnaestog vijeka vršile mnoge užase nad domicilnim stanovništvom. Ti užasi su inspirisali mnoga poznata djela, među kojima se ističe „Srce tame“ Džozefa Konrada po kojem je kasnije snimljen film (i izmješten u Vijetnam) „Apokalipsa sada“. Ta knjiga, kao i prvi dio djela „Keltov san“ koji potpisuje Ljosa je inspirisan…

"Kinšasa"

Sistem podjeljene odgovornosti

Šetate ulicom i vidite nasilnika kako uzima nekoj starici torbu. Nema nikog oko vas i vi shvatate da je na vama da zaustavite lopova za kog vam se pritom čini da je slabiji od vas i moći ćete da ga savladate. Ipak, uvijek postoji strah, možda ima oružije, možda je jednostavno lud i spreman na sve i mogao bi ozbiljno da vam naudi za nešto što nije vaša stvar. U toj milisekundi kroz vaš razum…

"Sistem podjeljene odgovornosti"

Nešto zaista novo

Prethodni tekst je objavljen prije tri dana. Od tada se suštinski ništa nije promjenilo. Jedan pogled vani pokazuje istu sliku koju je prikazivao tog petka (kao i subote, nedjelje) – kroz prozor se dobro vidi luka i jedan dio obale. Pjesnik ne bi bio srećan ovakvim prizorom, on više voli tužne, kišne, oblačne meteorološke prilike. Pisac bi bio u boljoj situaciji, mogao bi izaći među ljude kojih je grad pun ovakvim danima i možda čuti…

"Nešto zaista novo"

Biti srećan a ne biti „nešto“

Ako niste sigurni kako ćete početi tekst, probajte sa Aristotelovim citatom. Neko drugi bi vam možda preporučio citate Oskara Vajlda, ali imajući u vidu da sam od Vajlda čitao vrlo malo, ne mogu ih porediti. Činjenica je da je Aristotel rekao mnogo toga o različitim stvarima, i većina  tih misli predstavlja mudre riječi, tako da teško možete omanuti navodeći ga. Uostalom, time ispunjavate formu odličnog pismenog sastava koju su vam usadili u osnovnoj i srednjoj…

"Biti srećan a ne biti „nešto“"

O teorijama zavjere

Motivaciju za pisanje na ovu temu sam dobio nakon odgledanog dokumantarca na History Channelu koji je pokušavao iz jedne perspektive da sagleda i ocijeni, ne toliko teorije zavjera koliko same ljude koji vjeruju u njih. Naravno, taj televizijski kanal nije neko mjerilo savršenstva, ali imajući u vidu do kojih se dubina srozala televizija danas, predstavlja koliko-toliko prihvatljivu opciju za provođenje vremena ispred ekrana, te samim tim zaslužuje i komentar. Ono što me je ponukalo da…

"O teorijama zavjere"