5 years ago

Datumi i Božić

Juče je po julijanskom kalendaru bio 25. decembar, Božić, datum koji se imenuje kao dan rođenja Isusa Hrista. Vjernici koji poštuju gregorijanski kalendar su Božić obilježili 13 dana ranije a u međuvremenu smo i jedni i drugi dočekali novu godinu. Svi ovi događaji su ponovo u meni probudili želju da mislim, pa samim tim i nešto napišem o datumima i našem odnošenju prema njima. Neko bi mogao da postavi pitanje (i ne sumnjam da neki to zaista i postavljaju) – koji je kalendar ispravniji kada se bavimo religijskom problematikom? Kada uzmemo sve u obzir reklo bi se da nije nijedan. Dva jevanđelja (Markovo i Jovanovo) uopšte ne pominju rođenje Hristovo, jevanđelje po Mateju ne daje nikakve informacije kada i kako se ono odigralo, tako da ostaje samo jevanđelje po Luki. Ni u njemu ne nalazimo previše informacija o mogućem datumu, ali postoji jedna koja je direktna kritika mogućnosti Hristovog rođenja u zimu – a to je rečenica koja pominje pastire koji čuvaju svoje stado, a poznato je da se stada ne izvode na pašu zimi, jer nemaju šta da pasu. Naravno, ovo ne mora ništa da znači, jer jevanđelista sigurno nije bio prisutan tom činu, tako da ovi sekundarni detalji mogu biti tu ubačeni čisto radi pripovjedanja, a ne radi istorijske tačnosti. Zato će se neki okrenuti onom što je zapisano van Biblije u tom vremenu ali ni tamo neće naći puno. Štaviše, hrišćanski mislioci i vođe tih prvih godina nisu uopšte predavali značaj rođenju Hrista, čak su se podsmijevali Rimljanima koji su rođendane slavili, smatrajući te ceremonije glupavim.

Gdje onda nalazimo datovanje Božića na 25-ti decembar? Najstariji sačuvan tekst u kome se govori o datumima potpisuje Sveti Kliment Aleksandrijski (poznat po tome što je bio rodonačelnik hriščanskog platonizma, učitelj Origenov i jedan od prvih velikih hrišćanskih mudraca) i zanimljivo je da 25-tog decembra u njemu uopšte nema. Kao datum on pominje 20-ti maj. Njegov zapis je utoliko jači kada imamo u vidu da je za Veliki Petak i Uskrs on naveo period između 21-og marta i 21-og aprila (što je period kada uglavnom i pada Uskrs, obzirom da se radi o pomerajućem prazniku). Sada je još nejasnije kako smo došli do 25-tog decembra. Njegovo prvo spominjanje dolazi nekih 150 godina poslije Klimenta, sredinom četvrtog vijeka, ali taj dokument navodi da se slavljenje Božića 25-tog decembra već sprovodi nekih 100 godina što bi dovelo do toga da je negdje 25-tog decembra 250 godine nove ere bio obilježen prvi Božić. Ovaj datum je bitan zato što ruši popularnu teoriju (vjerovatno plasiranu sa National Geographica) da je 25-ti decembar izabran sa namjerom da zamjeni rimsko slavljenje zimskog solisticija, tj. rađanja novog sunca. Dakle, ako datum nije odabran kao tranzicija sa paganskih na hrišćanska vjerovanja (kakav je recimo Badnji dan) ostalo nam je malo racionalnih objašnjenja za kojima možemo posegnuti. Moguće rješenje se nalazi kod Tertulijana koji kaže da je 25-ti mart datum kada je Hrist bio raspet (što se slaže sa Klimentovim istraživanjem) i dalje navodi da je raspeće nastupilo na isti dan  kad i Blagovesti. Blagovesti su praznik kojim se obilježava objava djevici Mariji da će roditi Isusa. Dakle Isusovo začeće i smrt nastupaju istog dana. Prosto računanje kaže – 9 mjeseci odatle daju 25-ti decembar. Ovo se slaže i sa vjerovanjem iz Starog Zavjeta po kome će se svi veliki događaji odigrati kada je bilo stvaranje svijeta a to je mjesec Nisan (mjesec u kome su bile Blagovesti i Raspeće).

Iz svega ovoga se da zaključiti da određivanje datuma Božića dolazi iz starozavjetne tradicije i judaističkog vjerovanja, te da se dugo vremena dan rođenja Hristovog nije smatrao pretjerano bitnim, pogotovo ne u poređenju sa nekim drugim hrišćanskim praznicima. Nadam se da je sve ovo bilo informativno i donekle zanimljivo a ja bih još želio da izvučem par zaključaka iz svega ovoga. Vezivanje za datume je jako česta pojava u našim životima i ja je smatram izrazito destruktivnom. Za početak treba znati da je samo računanje vremena ljudski izum iz davnih vremena. Ni Bog ni priroda nisu pretjerano zainteresovani za naše određivanje datuma, obzirom da se objektivne okolnosti jako rijetko poklapaju na iste datume različitih godina. Mjesečeve mene, temperatura, vremenske prilike, hiljadu i jedna stvar je različita osmog januara 2012 od onih 2011, 2001, 1847 ili 574 prije nove ere. To što smo mi zapisali da je tada baš taj dan ništa ne znači zato što je svaki dan neponovljiv. Osmi januar 2012 godine nije ni po čemu sličan sa osmim prošle godine ni za jednog od vas jer nas je period od godinu dana toliko promjenio i na fizičkom i na psihičkom nivou. Sastav našeg tijela se izmjenio, neke ćelije su umrle, a neke nove se pojavile, naučili smo nešto novo a nešto vrijedno zaboravili, možda imamo više ili manje kila, možda smo srećniji a svakako smo iskusniji, bilo to dobro ili loše. Poenta je da nismo isti, nevezano od toga što smo na istom datumu. Isto kao što mi nismo isto, tako nije isti ni svijet, on je neki drugi, njegov opis je izmjenjen, naseljen je nekim novim ljudima i prilike su u njemu drugačije.

Danas postoji datum za baš sve, do te mjere da je postalo smiješno što svakog dana čujete da je to dan zaštite ovog ili onog. U ovakvu situaciju smo došli zato što živimo u društvu koje će ispoštovati svaku formu pritom lukavo zaobilazeći sadržinu. Potrebno je bilo omogućiti političarima, kojekakvim aktivistima i profesionalnim nvo-ovcima da dijele letke, sijeku vrpce i drže govore na ovu ili onu temu a da se zapravo ništa ne radi o tome. Pretvoreni smo u društvo iz onog vica kada muž kaže ženi da osmog marta ne mora da pere suđe, može to da stoji do devetog. Tako slavimo prvi maj dok država maltretira radnike, dan zaštite životne sredine (i to u ekološkoj državi) praveći sve veće deponije, dan borbe protiv diskriminacije bez ikakvog razumjevanja prema manjinama. Isto je i na ličnom nivou, volimo naše najbliže samo na rođendane i godišnjice. Svedeni smo na to da obožavamo i poštujemo datum, a ne osobu ili razlog zbog kojeg smo tu. Nisam slučajno odabrao Božić kao primjer za ovu priču – trojedni Bog postoji i prije rođenja Hristva na zemlji i sa nama je i dalje (govorim iz ugla vjernika), a mi se opet zamlaćujemo datumima zaboravljajući na Boga van njih. Lijepo je poštovati običaje, imati datume za obilježavanje, ali mi smo te datume pretvorili u izgovore, Božić je izgovor za moral, osmi mart za žene, rođendan za brata, sestru, prijatelja, godišnjica za voljenu osobu. Kada ispoštujemo te datume, možemo na sve to zaboraviti do sledeće godine kao da kažemo da su nam u životu potrebni samo kalendari i ništa više, zaboravljajući da je svaki dan poseban i da ga uvijek možemo na nov način ispuniti, praveći možda i nov datum koji će neko drugi obilježavati.

Ostavite komentar

3 Thoughts on “Datumi i Božić”

  1. ima krajeva di su zime toplije pa se možda izgone stada vani.. ?
    kad su zime blaže i kod nas se blago pusti napolje

%d bloggers like this: